FAQ

Šta se podrazumeva pod LED tehnologijom?
Kao što ste mogli i sami da primetite, LED tehnologija je sve zastupljenija poslednjih godina. LED (engl.  Light Emmitting Diode) u pojednostavljenom prevodu označava diode koje emituju svetlo.

LED rasvetna tela pretvaraju električnu energiju direktno u svetlost određene talasne dužine uz zagrevanje koje je vrlo zanemarljivo. Radni napon LED diode je 2 do 6 W uz struju od 20-30 mA, što znači da im je potrošnja električne energije manja od 0,1W.

U pogledu trajnosti, uz određene radne uslove, životni vek LED rasvetnih tela je min. 20.000 sati (zavisi od proizvođača), a najčeće je u rangu od 25.000-50.000 radnih sati, ili čak i više. Ova karakteristika zavisni od vrste rasvetnog tela, kao i mogućnosti koje garantuje sam proivođač.

U poređenju sa klasičnom sijalicom, LED rasveta ne sadrži živu (za koju je opšte poznato da je kancerogena), staklo, štetne gasove, otrovne materijale i ovi proizvodi se mogu reciklirati.

Zbog odličnih mehaničkih karakteristika neosetljive su na vibracije, udarce i ostala naprezanja.

LED diode nude ogromnu priliku za inovacije u pogledu faktora oblika osvetljenja i odgovaraju većoj širini primene od tradicionalnih tehnologija osvetljenja.
 Prednosti LED rasvete su:

  • dug radni vek (25 000-50 000h),
  • minimalna potrošnja električne energije,
  • mogućnost izbora temperature svetla,
  • ne emituje UV zračenje,
  • neuporedivo manje zagrevanje u odnosu na druge tipove
  • moderan i savremen dizajn, atraktivan i luksuzan izgled,
  • širok spektar primene (stambeni i poslovni prostor, auto, displej, ekran, umetnički-izložbeni paviljoni, muzički prostori-diskoteke i sl…, sportsko-rekreativni i mnogobrojni drugi-slični prostori),
  • održavanje najčešće nije neophodno.

Nedostaci LED rasvete:

  • LED osvetljenje je u upotrebi poslednje dve decenije, mada se još uvek smatra relativno novom tehnologijom. Shodno tome, prvi nedostatak koji joj se nameće jeste viša cena (npr. u poređenju sa običnom sijalicom), tako da može prividno stvoriti utisak da su to proizvodi za koji iziskuju (po)veći novčani izdatak. Međutim, obzirom da je ovo jedna od tehnologija čije unapređenje se u kontinuitetu razvija, primetno je i da su cene LED rasveta u značajnom padu poslednjih godina i samim tim, svako domaćinstvo može sa sigurnošću obezbediti osnovno LED osvetljenje u svom domu.
  • Veoma je važno pratiti uputstvo koje se odnose na LED rasvetna tela i njihovu IP zaštitu jer, pored generalno odličnih karakteristika, pojedina tela ne mogu i neće biti podjednako efikasna u različitim okruženjima, stoga je važno primenjivati ih prema uputstvima i pratiti njihove IP kodove (klikni za više informacija).
  • Performanse LED–a su izuzetno zavisne od temperature okruženja kao i od operativnih uslova u kojima rade. Visoke temperature radne sredine mogu dovesti do pregrevanja dioda i njihovog brzog otkazivanja.

Kada pominjemo snagu sijalice u vatima (W), prva asocijacija jeste jačina svetlosti sijalice, međutim snaga u W zapravo označava potrošnju električne energije i ne mora uvek direktno da reflektuje i jačinu svetlosti koju sijalica proizvodi. Srazmerno svojoj snazi, svaka sijalica proizvodi određenu količinu svetlosti i ona se izražava u lumenima (skraćeno “lm”).

Ukratko, kada biramo jačinu LED rasvetnih tela, biramo po lumenim, ne vatima.

Kako bi bolje razumeli ovaj odnos, prikazaćemo osnovnu komparaciju prema vrstama sijalica.

(Izvor slike: CleanTehnica)

* Podaci u tabeli su informativnog tipa i predstavljaju približne vrednosti koje mogu da variraju u zavisnosti od tipa LED dioda i dizajna sijalice, ali su dobar vodič za izbor LED sijalica odgovarajuće snage koje će zameniti starije vrste sijalica.

Jačina osvetljenosti se meri luksom (lx) i on je jednak jednom lumenu po kvadratnom metru. Razlika između luksa i lumena je ta što luks računa površinu nad kojom se svetlosni fluks širi. 1000 lumena, koncentrisanih u površinu jednog kvadratnog metra, osvetljuju taj kvadratni metar sa osvetljenjem od 1000 luksa. Istih 1000 lumena, raširenih na deset kvadratnih metara, stvaraju prigušenije osvetljenje od samo 100 luksa.

Zahtevi za osvetljenjem variraju u zavisnosti od toga koliko i na koji način prostorija treba da bude osvetljena. Na primer, kupatilo ili kuhinja će zahtevati više svetla nego dnevna ili spavaća soba.

Lumen je jedinica merenja svetlosti. Da biste utvrdili potrebne lumene, potrebno je da pomnožite kvadraturu prostora sa luksom. Na primer, dnevnoj sobi od 10 kvadratnih metara, za koju je potrebno 100-200 luksa, potrebno je 1000-2000 lumena. Trpezarija od 10 kvadratnih metara, za koju je potrebno 300-400 luksa, potrebno je 3000-4000 lumena.

Za prosečni prostor od 25 kvadratnih metara potrebno je približno 5.000 lumena kao primarni izvor svetlosti (200 lumena x 25 kvadratnih metara). Ukoliko želite da osvetlite trpezarijski sto sa oko 300 lumena po kvadratnom metru i ako je sto 2x1m, to je 600 lumena.

Napomena: Imajte na umu, da ovi brojevi variraju u zavsinosti od uslova. Ako su zidovi ili nameštaj u izrazito tamnoj boji ili ako koristite sijalice u nijansama, potrebno je dodatnih 100 lumena po kvadratnom metru. Kalkulacije su bazirane na prostorijama sa plafonima visine 2,4 metara. Naravno, sve zavisi i od ličnog afiniteta, pa tako neko želi više neko manje osvetljenu sobu pa se shodno tome izračunatim ciframa treba dodati 10 do 20%.